Gradski menadžer: Drago mi je da Trebinje povećava komunalnu taksu za kladionice, ostaje nejasno zašto nama to isto ne dozvoljavaju u Banjoj Luci

-Raduje me činjenica da Trebinje planira da poveća komunalnu taksu za kladionice sa 10 na 15 hiljada KM na godišnjem nivou. To je pozitivan korak i jasna poruka da lokalne zajednice mogu i moraju da traže pravedniji doprinos od onih koji na njihovoj teritoriji ostvaruju značajne prihode. Ipak, istovremeno je teško zanemariti činjenicu da je Banja Luka o ovom pitanju govorila mnogo ranije, predlagala konkretna rješenja, ali za njih nije dobila potrebnu podršku.

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, podsjećajući da je Trebinje i u martu ove godine takođe podiglo takse sa 5 na 10 hiljada.

Napomenula je i to da se upravo Banja Luka duži vremenski period zalaže za povećanje komunalnih taksi za kladionice, međutim ovi prijedlozi su ostajali bez konkretne podrške.

-Primjer Trebinja pokazuje da se o ovom pitanju može razgovarati. Zato i pitam – ako je moguće u Trebinju, zašto nije moguće u Banjoj Luci? Ovo nije nova ideja niti prijedlog kojeg smo se sjetili juče. O tome govorimo već duže vrijeme, ponudili smo konkretna rješenja, koja nažalost nisu dobila podršku – dodala je ona.

Podsjetila je i na to da je Banja Luka predložila uvođenje komunalne takse od 25 hiljada KM godišnje za svaku kladionicu na teritoriji grada, kao i jasnija i stroža pravila kada je riječ o oglašavanju i postavljanju reklamnih sadržaja.

Iako ovi prijedlozi nisu dobili potrebnu podršku odbornika, gradski menadžer smatra da od njih ne treba odustati.

-Ako Trebinje prepoznaje potrebu da se ova oblast uredi, onda ne vidim razlog da Banja Luka u tome bude izuzetak. Posebno imajući u vidu veličinu našeg grada, broj kladionica i značaj javnog prostora koji svi dijelimo, kao i uticaj kockarnica i kladionica prvenstveno na mlade – kazala je Savić – Banjac.

Ona je naglasila da cilj mjera koje je ranije predložila gradska administracija nije samo povećanje prihoda grada, već i zaštita javnog prostora, te ograničavanje agresivnog marketinga kojim se promovišu igre na sreću.

-Klađenje nije djelatnost koju treba agresivno reklamirati na svakom koraku, posebno ne u blizini mjesta na kojima borave djeca i mladi. Građani imaju pravo na javni prostor koji nije preplavljen reklamama za igre na sreću. Zato smo predložili stroža pravila oglašavanja i jasnije procedure za postavljanje reklamnih sadržaja, uz saglasnost nadležnih gradskih službi. To je pitanje odgovornosti – poručila je ona.

Gradski menadžer je dodala i to da će se Banja Luka i dalje zalagati za rješenja koja su u interesu građana, naglašavajući da pozitivni primjeri iz drugih lokalnih zajednica treba da budu podstrek da se o ovom pitanju ponovo razgovara i u Banjoj Luci.