Osnovni pokazatelji
Prema rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, na području grada Banje Luke, odnosno na površini od 1.239 kvadratna kilometra, bilo je 180.053 stanovnika (M-86.510; Ž-93.543), iz čega slijedi da je prosječna gustina naseljenosti iznosila 145,32 stanovnika na kvadratni kilometar. Prema istom izvoru, oktobra 2013. godine, na području grada je popisano 65.010 domaćinstava (Ø broj članova domaćinstva 2,76) i 87.644 stana.
Broj i struktura zaposlenih radnika
Na teritoriji grada Banje Luke je u 2021. godini bilo ukupno 74.672 zaposlenih što je za 3% više u odnosu na 2020. godinu u kojoj je došlo do stagnacije rasta što je najvećim djelom prouzrokovano poremaćajem poslovnog ambijenta koji je izazvala pandemija korona virusa.
Sličan trend je i kod zaposlenosti u oblasti privrede gdje je u 2020. godini došlo do pada broja zaposlenih u odnosu na 2019. godinu. Međutim podaci iz 2021. godine su ohrabrujući jer je broj zaposlenih povećan za apsolutnih 1.961 radnika odnosno ostvaren je rast od 4% u odnosu na 2020. godinu.
Sa aspekta učešća zaposlenih u privredi u ukupnom broju zaposlenih na teritoriji grada Banje Luke, ono u prosjeku iznosi oko 71%.
Ako podacima o broju zaposlenih u privredi dodamo procjenu broja samostalnih preduzetnika (pod pretpostavkom da u svakoj aktivnoj preduzetničkoj radnji radi po jedan zaposleni), broz zaposlenih u privredi se za 2021. godinu povećava na 58.412 zaposlenih, što predstavlja ohrabrujući procenat od 83% od ukupnog broja zaposlenih na teritoriji Grada.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske u gradu najveći broj zaposlenih po djelatnostima je u oblasti trgovine, oblasti prerađivačke industrije, u oblasti zdravstvene zaštite i socijalnog rada u okviru koje je najviše registrovanih stomatoloških ordinacija.
Na nivou Republike Srpske najveći broj zaposlenih je u oblasti prerađivačke industrije, trgovine i javne uprave.
Takođe treba naglasiti da je zaposlenost u oblasti:
- informacija i komunikacija (uslužne djelatnosti koje se odnose na informacione tehnologije i računare, računarsko programiranje, izdavanja softvera, djelatnosti žičane telekomunikacije, internetski portali, emitovanje radio i televizijskog programa, agencije za reklamu i propagandu i sl.),
- oblasti finansijskih djelatnosti i osiguranja ( posredovanje u poslovima sa hartijama od vrijednosti i robnim ugovorima, djelatnost upravljanja fondovima, djelatnosti finansijskih holding društava, djelatnost zastupnika i posrednika u osiguranju, i sl.) te
- oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, inženjerske djelatnosti i sa njima povezano tehničko savjetovanje i sl),
rangirana na sedmo, osmo i deveto mjesto rang liste zaposlenosti po djelatnosti, za razliku od republičkog nivoa gdje navedene djelatnosti nisu sadržane u prvih deset djelatnosti po broju zaposlenih. Ovaj podatak potvrđuje da je grad prepoznat kao glavni administrativni, privredni, informaciono-tehnološki, finansijski i obrazovni centar Republike Srpske.
Stopa zaposlenosti kao odnos broja zaposlenih i broja stanovnika, na području Grada na kraju 2021. godine iznosila je 40,3% što je za 1% više u odnosu na 2020. godinu.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS u 2021. godini je evidentiranih nezaposlenih, kao aktivne ponude radne snage, bilo 6.326 što je za 25% ili apsolutno za 2.124 nezaposlenih manje nego u 2020. godini.
Stopa nezaposlenosti kao odnos aktivne ponude radne snage i zbira nezaposlenih i zaposlenih, na području Grada na kraju 2021. godine je iznosila 7,8% odnosno zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti, za 2,6% u odnosu na 2020. godinu.
U Gradu broj penzionera ne odstupa mnogo iz godine u godinu, a u 2021. je iznosio 40.961.
Odnos između broja penzionera i broja zaposlenih ukazuje na zabrinjavajući podatak, a to je da je u prosjeku 55 penzionera raspoređeno na 100 zaposlenih.
Ako ovome dodamo demografske podatke o prirodnom priraštaju u Gradu u smislu da je u 2020. godini prirodni priraštaj, kao razlika između rođenih i umrlih, je bio negativan i iznosio je -411, a u 2021. je dodatno negativno porastao gotovo za 100% tj. iznosio na -811, jasno je struktura stanovništva nije ohrabrujuća.
Samostalno preduzetništvo
Prema jedinstvenom registru preduzetnika Gradske uprave, broj aktivnih preduzetničkih radnji na području Grada je na dan 31.12.2021. godine iznosio 4.875 što je za 9,0% ili za 405 preduzetničkih radnji više odnosu na 31.12.2020. godine.
Prema strukturi djelatnosti u 2021. godini, aktivnih samostalnih preduzetnika najviše je poslovalo u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila 23,1%, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluženja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 17%, ostale uslužne djelatnosti 13% i djelatnosti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti 11%.
Takođe treba naglasiti da se u 2021. godini značajno povećao broj novoregistrovanih preduzetničkih radnji u odnosu na 2020. godinu.
Tako, u 2020. godini radnje je registrovalo 599 preduzetnika dok je u 2021. broj novoregistrovanih radnji porastao na 881 što je povećanje za 47%.
Najveće apsolutno povećanje broja novoregistrovanih radnji je ostvareno u oblasti informacija i komunikacija (131 radnja) i stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (95 radnji) koje dominiraju i u strukturi djelatnosti. Ohrabrujuća je i činjenica da neto povećanje broja aktivnih novoregistrovanih samostalnih preduzetnika raste odnosno da se povećava pozitivna razlika između novoregistrovanih i odjavljenih samostalnih preduzetnika u toku kalendarske godine.
Tako, neto povećanje broja novoregistrovanih samostalnih preduzetnika je u 2020. godini iznosilo 161, a u 2021. je iznosilo 398 što je za 247% ili za 237 samostalnih preduzetničkih radnji više nego u 2020. godini.
Investicije
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske o realizovanim investicijama prema djelatnosti investitora koji su registrovani na teritoriji Grada u 2021. godini došlo je do smanjenja investicionih aktivnosti. Vrijednost ukupnih investicija iznosila je 828.548.000 KM i za 18% je manja u odnosu na 2020. godinu.
Ovaj trend je zabilježen i na nivou Republike Srpske gdje je takođe došlo do pada investicionih aktivnosti za 7% u odnosu na 2020. godinu. Takođe, učešće investicija prema djelatnosti investitora koji su registrovani na teritoriji Grada u ukupnim investicijama Republike Srpske u 2021. godini je takođe opalo u odnosu na 2020. godinu i iznosilo je 45% što je za 6% manje u odnosu na 2020. godinu.
Što se tiče novih investicijonih ulaganja koja su realizovana isključivo u Gradu, pokazatelji su pozitivni jer je evidentiran rast novih investicionih ulaganja u 2021. godini za 4,9% u odnosu na 2020. godinu.
Tako, prema karakteru izgradnje, u 2021. godini najviše investicija je bilo u izgradnju novih kapaciteta (51,1%), zatim u rekonstrukciju, modernizaciju, dogradnju i proširenje (40,2%) te u održavanje nivoa postojećih kapaciteta (8,6%) za razliku od 2020. godine u kojoj su dominantna bila ulaganja u rekonstrukciju, modernizaciju, dogradnju i proširenje (54,7%).
Prema tehničkoj strukturi investicija, i u 2020. i u 2021. godini dominiraju ulaganja u građevinske objekte. Tako, u 2021. godini u građevinske objekte uloženo je 52,2% od ukupnih investicija, u mašine, opremu i transportna sredstva 37,3% te u ostala stalna sredstva 10,5%.
Tržište rada
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS- filijala Banjaluka, na dan 31.12.2021. godine prosječan broj nezaposlenih lica iznosio je 6.326, od kojih su žene 3.213 ili 50,79%.
Tokom 2021. godine, po osnovu zaposlenja brisano je s evidencije 4.037 lica, dok je u istom periodu evidentirano novoprijavljenih 5.395 lica, koja traže zaposlenje. Poredeći prosječan broj nezaposlenih u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu kada je aktivna ponuda radne snage iznosila 8.332 lica na području grada Banjaluka došlo je do smanjenja nezaposlenih lica za 24,1%, odosno za 2.006 lica.
U strukturi ukupnog broja aktivne ponude radne snage, nezaposlenih ženskog pola na kraju 2021. godine bilo je 51%, a muškog 49%.
Posmatrajući kvalifikacionu strukturu aktivne ponude radne snage, najveće učešće od 31% imaju nezaposlena lica tehničari srednje stručne spreme, a zatim slijede nezaposleni kvalifikovani radnici s učešćem od 28% i lica s visokom stručnom spremom (240 ECTS) 17%.
U starosnoj strukturi nezaposlenih lica, najveće učešće imaju nezaposlena lica životne dobi od 50 do 65 godina (40%).
Plate i penzije
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, prosječna neto plata zaposlenih na području Grada u 2021. godini iznosila je 1.139 KM što je za 5% više od prosječne neto plate isplaćene u 2020. godini. U odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu na nivou Republike Srpske, u Gradu Banja Luka ista je u 2021. godini bila veća za 13%.
I na nivou Republike Srpske i na nivou Grada Banje Luke evidentan je kontinuiran rast koji prati stopu inflacije na godišnjem nivou.
Prema podacima Fonda PIO, na kraju 2021. godine na nivou Republike Srpske, bilo je 272.585 penzionera, a prosječna isplaćena penzija za decembar 2021. godine je iznosila 414,25 KM.
Na teritoriji Grada bilo je 40.961 penzionera, što čini 15% ukupnih penzionera u Republici Srpskoj, a prosječna isplaćena penzija za decembar 2021. godine iznosila je 444,51 KM što je za 7% više u odnosu na prosjek Republike Srpske.
Ugostiteljstvo i turizam
Prema statističkim podacima, u Banjoj Luci je, u 2021. godini, evidentirano 55.628 dolazaka ili 74,88% više dolazaka nego u 2020. godini kada je ostvareno 31.809 dolaska. U istom periodu je ostvareno 86.294 noćenja što čini 76,38% više noćenja nego u 2020. godini kada je ostvareno 48.924 noćenja. Od ukupnog broja dolazaka, 26.974 ili 48,49% su bili domaći, a 28.654 ili 51,51% su bili strani gosti. Kod broja noćenja, evidentna je još manja procentualna razlika između domaćih i stranih turista u odnosu na broj dolazaka. Strani gosti su u 2021. godini ostvarili 49.148 noćenja ili 56,95%, u odnosu na 37.146 ili 43,05% noćenja domaćih gostiju. Banja Luka je učestvovala sa 18,85% u ukupnim dolascima ostvarenim u Republici Srpskoj i sa 11,53% noćenja, što je čini prvom destinacijom u Republici Srpskoj po broju dolazaka i trećoj po ostvarenim noćenjima (iza Teslića i Pala, tradicionalnih stacionarnih destinacija).
Najveći broj dolazaka stranih turista, za 2021. godinu, zabilježen je iz sljedećih zemalja: Srbije (37,36%), Slovenije (12,99%) i Hrvatske (9,77%) što zajedno čini 60,12% dolazaka stranih turista u Banju Luku i blizu predpandemijskog procenta. Iako je prije pandemije udio gostiju iz zemalja regiona bio veliki u odnosu na ukupan broj stranih gostiju (59,1% u 2019. godini), tokom pandemije udio regionalnih gostiju je bio još veći s obzirom na ograničenje putovanja, zaključavanje pojedinih zemalja van regiona i određenih regionalnih olakšanih kretanja (65% u 2020. godini).
Očekujemo da će u 2022. godini učešće regionalnih gostiju u ukupnoj strukturi biti manje u korist gostiju iz drugih evropskih zemalja, s obzirom na poboljšanu epidemiološku situaciju i bolju pristupačnost destinacije putem jeftinih avio-linija.
U turističkoj ponudi grada, broj ležaja je povećan sa 1.897 ležaja u 2020. godini, na 2.053 ležaja u 2021. godini. Razlog povećanja broja ležaja u 2021. godini je nešto bolja epidemiološka situacija u odnosu na 2020. godinu kao i otvaranje novih smještajnih kapaciteta. Treba imati u vidu da smještajne jedinice u objektima privatnog smještaja u apartmanima i sobama za iznajmljivanje i kućama za odmor nisu u sistemu Zavoda za statistiku Republike Srpske. Pretpostavka je da ovi registrovani smještajni kapaciteti, na području Grada Banja Luka, raspolažu sa dodatnih 450 ležajeva. Smještajni kapaciteti Banje Luke trenutno čine oko 18,83% (10.902) od ukupnog broja ležajeva evidentiranih u Republici Srpskoj.
Banja Luka je, u 2021. godini, ostvarila 42 noćenja po jednom krevetu, te je iskorišćenost smještajnih kapaciteta u Banjoj Luci iznosila svega 11,51%, a u RS 18,8%. Prosječno zadržavanje turista u Banjoj Luci, u 2021. godini, je bilo 1,55 dana (domaćih turista 1,37 i stranih turista 1,71 dana). Takođe, smještajni kapaciteti tipa apartmana, soba za iznajmljivanje i seoskih domaćinstava nisu dio statističkog sistema pa s toga nismo u mogućnosti sagledati obim prometa u ovom segmetu ponude koji je manje stradao.
Broj dolazaka na području teritorije Grada Banja Luka po mjesecima
MJESEC | DOLASCI – 2020 | DOLASCI – 2021 | Ind.
20/21 |
||||||
Domaći | Strani | Ukupno | Domaći | Strani | Ukupno | D | S | U | |
Januar | 2.094 | 2.956 | 5.050 | 1.400 | 1.105 | 2.505 | 67 | 37 | 50 |
Februar | 2.909 | 2.922 | 5.831 | 1.972 | 1.111 | 3.083 | 67 | 37 | 52 |
Mart | 848 | 796 | 1.644 | 1.685 | 1.284 | 2.969 | 137 | 116 | 127 |
April | 18 | 2 | 20 | 1.488 | 1.243 | 2.731 | 8267 | 62150 | 13655 |
Maj | 290 | 59 | 349 | 2.432 | 2.000 | 4.432 | 839 | 3390 | 1270 |
Jun | 1.538 | 860 | 2.398 | 2.148 | 2.476 | 4.624 | 140 | 288 | 193 |
Jul | 1.388 | 729 | 2.117 | 1.982 | 2.845 | 4.827 | 143 | 390 | 228 |
Avgust | 1.380 | 921 | 2.301 | 1,852 | 3.479 | 5.331 | 134 | 378 | 232 |
Septembar | 2.088 | 1.209 | 3.297 | 2.963 | 3.655 | 6.618 | 142 | 302 | 201 |
Oktobar | 2.054 | 1.212 | 3.266 | 2.760 | 3.544 | 6.304 | 134 | 292 | 193 |
Novembar | 1.296 | 813 | 2.109 | 2.775 | 2.760 | 5.535 | 214 | 339 | 262 |
Decembar | 1.761 | 861 | 2.622 | 3.517 | 3.152 | 6.669 | 200 | 366 | 254 |
UKUPNO | 17.664 | 13.340 | 31.004 | 26.974 | 28.654 | 55.628 | 130 | 186 | 175 |
Broj noćenja na području teritorije Grada Banja Luka po mjesecima
MJESEC | NOĆENJA – 2020 | NOĆENJA – 2021 | Ind.
20/21 |
||||||
Domaći | Strani | Ukupno | Domaći | Strani | Ukupno | D | S | U | |
Januar | 2.820 | 4.767 | 7.587 | 2.018 | 2.925 | 4.943 | 72 | 61 | 65 |
Februar | 4.177 | 5.221 | 9.398 | 2.616 | 1.993 | 4.609 | 62 | 37 | 48 |
Mart | 1.147 | 1.406 | 2.553 | 2.176 | 2.596 | 4.772 | 137 | 130 | 133 |
April | 22 | 6 | 28 | 2.059 | 2.115 | 4.174 | 9359 | 35250 | 14907 |
Maj | 451 | 200 | 651 | 3.574 | 3.308 | 6.882 | 792 | 1654 | 1057 |
Jun | 2.191 | 1.372 | 3.563 | 3.208 | 4.169 | 7.377 | 146 | 304 | 207 |
Jul | 2.163 | 1.269 | 3.432 | 2.880 | 4.631 | 7.511 | 133 | 365 | 219 |
Avgust | 1.913 | 1.649 | 3.562 | 2.446 | 5.721 | 8.167 | 128 | 347 | 229 |
Septembar | 2.910 | 1.996 | 4.906 | 4.115 | 6.152 | 10.267 | 141 | 308 | 209 |
Oktobar | 2.810 | 1.834 | 4.644 | 3.644 | 5.887 | 9.531 | 130 | 321 | 205 |
Novembar | 1.789 | 1.407 | 3.196 | 3.825 | 4.392 | 8.217 | 214 | 312 | 257 |
Decembar | 2.476 | 1.733 | 4.209 | 4.585 | 5.259 | 9.844 | 185 | 303 | 234 |
UKUPNO | 24.869 | 22.860 | 47.729 | 37.146 | 49.148 | 86.294 | 146 | 209 | 176 |
Izvor (tabela 2 i 3): Republički zavod za statistiku RS
Iz tabela 1 i 2 je uočljivo da turistički promet u 2021. godini bio u porastu u skladu sa blažim epidemiološkim mjerama u odnosu na 2020. godinu izuzev prva dva mjeseca kada su prije pandemije, u 2020. godini, zabilježeni maksimumi turističkog prometa. Takođe, zabilježen je veći turistički promet u drugoj polovini godine tj. u periodu jesen-zima u skladu sa blažim epidemiološkim mjerama i relaksacijom putovanja. Tako je najviše dolazaka zabilježeno u decembru, a najmanje u januaru dok je najviše noćenja ostvareno u septembru a najmanje u aprilu. Banja Luka prije pandemije nije imala izraženu sezonalnost u dolascima i noćenjima posjetilaca što je dobro za svaku destinaciju.
Usluge smještaja na području grada Banja Luka pružaju hoteli, moteli, hosteli, prenoćišta, sobe za iznajmljivanje i seoska domaćinstva smještajnog tipa sa ukupno 2.053 registrovanih ležajeva (2021)[1].
Po potrebi, za vrijeme školskih raspusta i vikenda, koriste se smještajni kapaciteti Srednjoškolskog doma, Doma „Rada Vranješević“, kasarne Kozara i Centra „Zaštiti me“ sa oko 700 ležajeva.
Izmjenom Zakona o ugostiteljstvu i Zakona o turizmu olakšan je proces registracije objekata privatnog smještaja u apartmanima i sobama za iznajmljivanje i kućama za odmor. Do kraja 2021. godine, kroz APIF, ukupno su registrovana 247 apartmana, soba za iznajmljivanje, kuća za odmor i objekta za pružanje usluga na selu. Samo sa JU Turističkom organizacijom grada Banja Luka ugovor je sklopio 15 vlasnika apartmana u 2021. godini, a u 2020. godini 20.
Broj registrovanih subjekata u APIF-u prema vrstama smještajnih objekata
Vrsta objekta | Ukupan broj registrovanih | Broj registrovanih u 2021. godini |
Apartman | 209 | 29 |
Kuća za odmor | 13 | 1 |
Soba za iznajmljivanje | 12 | 1 |
Objekat za pružanje ugostiteljskih usluga na selu | 13 | 4 |
Ukupno | 247 | 35 |
Izvor: APIF
Sve je veći broj registrovanih smještajnih kapaciteta u privatnim apartmanima i sobama u kojima se nudi oko 600 kreveta. Trenutno je u Banjoj Luci registrovano 16 hostela koji su sve manje traženi s obzirom na sve više kapaciteta tipa apartmana. Hosteli i apartmani su najtraženiji vid smještaja od strane individualnih turista koji posjećuju Banju Luku. Banjolučki hosteli, uglavnom, nude kvalitetan smještaj, sa slabije razvijenim dodatnim sadržajima i uslugama. Izražena je i potreba za auto-kampom, u skladu sa svjetskim standardima, s obzirom da je avanturistički turizam na području grada već afirmisan u evropskim okvirima (rafting i sl.). Jedini registrovani kamp na teritoriji grada Banja Luka je kamp „Vrbas“ na području MZ Rekavice. Kamp u Krupi na Vrbasu zadovoljava većinu uslova, ali još uvijek nije registrovan.
[1] Ukupni broj registrovanih ležaja se ne odnosi na objekte tipa apartmani, sobe za iznajljivanje, kuće za odmor i objekti za pružanje usluga na selu.
Pregledi kretanja
Ažurirano: februar 2023. godine