Životna sredina

Grad Banja Luka nastavlja tendenciju zaštite životne sredine na svom području, kao i tendenciju uvođenja novih aktivnosti iz ove oblasti. Na 41. sjednici Skupštine Grada održanoj 29.12.2015. godine usvojen je novi Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) za grad Banju Luku, i to za period 2016-2021. godina. Značaj izrade LEAP-a manifestuje se kroz omogućavanje definisanijeg i djelotvornijeg upravljanja u oblasti životne sredine u lokalnoj zajednici. Novi šestogodišnji plan je obradio 12 oblasti dajući smjernice za napredak jedinice lokalne samouprave sa različitih aspekata zaštite životne sredine.

Zaštita prirode na području grada je segment životne sredine kojim smo se više počeli baviti u proteklom periodu. Skupština grada Banja Luka je na 5. sjednici održanoj 26. i 27.12.2016. godine usvojila Lokalni plan zaštite prirode za grad Banja Luku. Ovaj plan obuhvata stanje i obilježja prirode na području grada, prirodne resurse, faktore ugrožavanja, zaštićena područja, očuvanje biološke, geološke i pejzažne raznovrsnosti, zaštićena prirodna dobra, ekološki značajna područja, ekološke koridore i mreže, a sadrži i akcione plnove za planiranje i organizaciju zaštite prirode. Ciljevi izrade ovog plana su jačanje kapaciteta sistema zaštite prirode na nivou lokalne zajednice, povećanje efikasnosti zaštite prirode i zaštite životne sredine, smanjenje pritisaka na prirodu  i podsticanje održivog korištenja prirodnih dobara, te povećanje znanja i dostupnost podataka o prirodi i prirodnim vrijednostima na području grada. I dalje će se nastaviti sa mjerenjem aeroalergenog polena, pa će na internet stranici Grada biti u funkciji „polenski semafor“, putem kojeg će građani moći pratiti aeropalinološki izvještaj, kao i prognoze za koncentracije 23 vrste trava u periodu od marta do oktobra.

Skupština Grada je na 5. sjednici održanoj 26. i 27.12.2016. godine donijela Odluku o proglašenju zaštićenog područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa-kategorija VI – objekti oblikovane prirode, pod nazivom Spomenik parkovske arhitekture „Univerzitetski grad“.

Svake godine, 22. septembra – Grad obilježava „Dan bez automobila“, kada se obustavom saobraćaja na nekoliko časova u gradu skreće pažnja građanima da korištenje automobila svedu na najmanju moguću mjeru. Mjerenjem aerozagađenja kada je saobraćaj aktivan i kada je zaustavljen, dobijamo jasne rezultate kao i poruku: čistiji vazduh u satima bez automobila!

I dalje se u kontinuitetu prate aerozagađenje i buka na području grada. Pokretne ekološke laboratorije za mjerenje aerozagađenja nalaze se na tri lokacije u gradu, i to: Centar-kod Pošte, naselje Borik-kod „Toplane“ i naselje Paprikovac-kod „Elektroprenosa“. Izmjerene vrijednosti koncentracija sumpor-dioksida, ugljen-monoksida, azotnih oksida, olova, benzena, prizemnog ozona, arsena, kadmija, nikla, benzo(a)pirena i lebdećih čestica na sv tri lokacije većim dijelom godine pripadaju prvoj kategoriji kvaliteta vazduha. Prva kategorija, prema Zakonu o zaštiti vazduha, podrazumijeva vazduh koji je čist ili neznatno zagađen, odnosno vazduh u kojem nisu prekoračene granične vrijednosti nivoa ni za jednu zagađujuću materiju. Dugogodišnjim praćenjem rasta i pada koncentracija zagađivača u vazduhu, došlo se do spoznaje da je grijna sezona period kada je malo lošiji kvalitet vazduha.