Kultura i umjetnost

Home / Građani / Kultura i umjetnost

Banja Luka je najveći grad Republike Srpske i središte kulture i umjetnosti. Na njenom prostoru preplitale su se mnoge kulture, o čemu svjedoče kulturno-istorijski spomenici iz različitih epoha ljudskog stvaralaštva. Najstariji istorijski spomenik u gradu je tvrđava Kastel.

Za noviju istoriju najznačajniji je period uprave bana Svetislava Tise Milosavljevića, kada su nastali: Banska palača (danas Gradska uprava), Banski dvor, Pozorište (osnovano 1930. godine, a današnje zdanje podignuto 1934. godine), Higijenski zavod, objekti Učiteljske i Poljoprivredne škole, istočno krilo ondašnje Gimnazije, te sedam stambenih zgrada za činovnike (u današnjoj Aleji Svetog Save i kod Pošte). Ban nosi zasluge i za nastanak banjolučkog Gradskog parka sa spomenikom Petru Kočiću, te za dogradnju hotela „Bosna“.

U gradu se godišnje održi niz pozorišnih predstava, izložbi, koncerata, performansa i drugih umjetničkih programa. U gradu gostuju eminentni stvaraoci iz svijeta umjetnosti.

Grad Banja Luka je organizator manifestacije Kočićev zbor, a pomaže i programe 30 manifestacija u oblasti kulture koji se održavaju u Banjoj Luci.

Zmijanjski vez sa Kočićevih prostora, uvršten je 2014. godine, na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Uneska.

Banja Luka je u 2018. godini, po prvi put, dobila Strategiju razvoja kulture za period od 2018-2028. godine, koja je dio šireg plana i aktivnosti u vezi sa pripremom kandidature našeg grada za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine. Strategija je donesena na sjednici Skupštine Grada na zasjedanju održanom 26. juna 2018. godine.

Kada je riječ o projektu Evropske prestonice kulture, bitno je istaći da je nakon skoro tri godine predanog rada i ulaska u finale, Grad Banja Luka uputio 5. oktobra 2018. godine, Evropskoj komisiji aplikaciju kandidature za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine, pod sloganom „Suprotnosti se privlače“. Suprotnosti iz ovog slogana su se odnosile na nešto što nije nužno pozitivno ili negativno, nego drugačije od standardnog klišea, gdje je, kroz njihovo spajanje, namjera stvoriti nešto sasvim novo.

Evropska komisija je krajem 2018. godine, objavila da je Banja Luka ušla u finale takmičenja za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine, a uz Banju Luku, u uži izbor ušli su još norveški Bodo i Mostar.

I pored velike podrške i očekivanja, te odličnog projekta banjolučkog tima, 25.09.2019. godine u Briselu, norveški grad Bodo izabran je za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine, u konkurenciji gradova izvan EU.

EPK nije imao samo kulturni benefit, već i privredni i turistički. Uticao je na poboljšanje ukupne infrastrukture, a zahvaljujući istom, Banja Luka je dobila mnogo, posebno na međunarodnoj promociji i prepoznatljivosti. Takođe, povećana je svijest građana o raznolikosti kultura i programa, jer bogata istorija našeg grada nudi nam toliko mnogo suprotnosti koje se privlače i moraju da žive na ovom prostoru.

U svakom slučaju, energiju i zalaganje u realizaciji aplikacije osjetili su gotovo svi, a ideja je ujedinila ljude potpuno različitih opredjeljenja.

Iako nismo ponijeli titulu, nastavićemo realizaciju određenih projekata iz dokumenta „Strategije razvoja kulture Grada Banja Luka 2018 – 2028“, poštujući  strateške ciljeve i opredjeljenja Grada u narednom periodu.

Strategija razvoja kulture Grada Banja Luka za 2018-2028.

Pogledaj

Kulturne manifestacije za 2023. godinu

Pogledaj

U Gradskoj upravi za oblast kulture zaduženo je Odjeljenje za društvene djelatnosti. Grad Banja Luka je osnivač „JU Banski dvor – Kulturni centar“.
Banja Luka je sjedište najviših državnih i nacionalnih institucija kulture i umjetnosti: Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, Muzeja Republike Srpske, Muzeja savremene umjetnosti, Narodnog pozorišta Republike Srpske, Narodne univerzitetske biblioteke Republike Srpske, Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske, te Arhiva Republike Srpske koji je republička upravna organizacija. Filmska ostvarenja se prikazuju u Sinepleks „Palas“, smještenom u samom centru grada, koji ima sedam moderno opremljenih bioskopskih sala.

Pored ustanova i institucija kulture, svoje programe u oblasti kulture realizuje preko 80 udruženja građana koja su osnovana i registrovana u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama. Programske aktivnosti u oblasti kulturno – umjetničkog amaterizma na području Grada se odvijaju u okviru devet kulturno-umjetničkih (folklornih) društava, četiri pjevačka društva-hora, dva orkestra, tri pozorišta, i jedno zavičajno društvo. Navedena udruženja u okviru svojih aktivnosti zajedno okupljaju više od 2.500 članova, pretežno mladih.

Grad Banja Luka podržava kulturno-umjetnički amaterizam  kroz sufinansiranje programskih djelatnosti sljedećih udruženja:

– kulturno-umjetnička društva:

  • Ansambl narodnih  igara i pjesama  „Veselin Masleša“,
  • Radničko Kulturno – umjetničko društvo „Pelagić“,
  • Kulturno-umjetničko društvo „Čajavec“,
  • Ansambl narodnih igara i pjesama „Mladost“,
  • Kulturno-umjetničko društvo  „Piskavica“,
  • Kulturno-umjetničko društvo  „Srpski vitezovi“,
  • Kulturno-umjetničko društvo  „Sveti Sava“,
  • Kulturno-umjetničko društvo „Opanak“,
  • Kulturno-umjetničko društvo „14. Februar“.

– pjevačka društva-horovi: 

  • Srpsko pjevačko društvo „ Jedinstvo“,
  • Art puls „Banjalučanke“,
  • Dječiji hor  „Vrapčići“,
  • Hrvatsko pjevačko društvo „Nada“.

– tamburaški orkestri: 

  • Gradski tamburaški orkestar,
  • Ansambl „Banjalučki vez“.

– pozorišta:

  • Banjalučko studentsko pozorište,
  • Dis–pozorište mladih;
  • Nevid teatar.

Prijava programa rada za 2024. godinu i izvještaj o radu za 2023. godinu

Pogledaj

Kulturno-umjetnički amaterizam - program sufinansiranja u 2023.

Pogledaj

Projekat „Rediskover“

Vodič

Kulturni centar Banski dvor

Pogledaj

Narodno pozorište RS

Pogledaj

Gradsko pozorište Jazavac

Pogledaj

Dis pozorište

Pogledaj