Osnovni pokazatelji

Home / Privreda / Osnovni pokazatelji

Prema rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, na području grada Banje Luke, odnosno na površini od 1.239 kvadratna kilometra, bilo je 180.053 stanovnika (M-86.510; Ž-93.543), iz čega slijedi da je prosječna gustina naseljenosti iznosila 145,32 stanovnika na kvadratni kilometar. Prema istom izvoru, oktobra 2013. godine, na području grada je popisano 65.010 domaćinstava (Ø broj članova domaćinstva 2,76) i 87.644 stana.

 

Broj i struktura zaposlenih radnika

Na teritoriji grada Banje Luke je u 2021. godini bilo ukupno 74.672 zaposlenih što je za 3% više u odnosu na 2020. godinu u kojoj je došlo do stagnacije rasta što je najvećim djelom prouzrokovano poremaćajem poslovnog ambijenta koji je izazvala pandemija korona virusa.

Sličan trend je i kod zaposlenosti u oblasti privrede gdje je u 2020. godini došlo do pada broja zaposlenih u odnosu na 2019. godinu. Međutim podaci iz 2021. godine su ohrabrujući jer je broj zaposlenih povećan za apsolutnih 1.961 radnika odnosno ostvaren je rast od 4% u odnosu na 2020. godinu.

Sa aspekta učešća zaposlenih u privredi u ukupnom broju zaposlenih na teritoriji grada Banje Luke, ono u prosjeku iznosi oko 71%.

Ako podacima o broju zaposlenih u privredi dodamo procjenu broja samostalnih preduzetnika (pod pretpostavkom da u svakoj aktivnoj preduzetničkoj radnji radi po jedan zaposleni), broz zaposlenih u privredi se za 2021. godinu povećava na 58.412 zaposlenih, što predstavlja ohrabrujući procenat od 83% od ukupnog broja zaposlenih na teritoriji Grada.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske u gradu najveći broj zaposlenih po djelatnostima je u oblasti trgovine, oblasti prerađivačke industrije, u oblasti zdravstvene zaštite i socijalnog rada u okviru koje je najviše registrovanih stomatoloških ordinacija.

Na nivou Republike Srpske najveći broj zaposlenih je u oblasti prerađivačke industrije, trgovine i javne uprave.

Takođe treba naglasiti da je zaposlenost u oblasti:

  • informacija i komunikacija (uslužne djelatnosti koje se odnose na informacione tehnologije i računare, računarsko programiranje, izdavanja softvera, djelatnosti žičane telekomunikacije, internetski portali, emitovanje radio i televizijskog programa, agencije za reklamu i propagandu i sl.),
  • oblasti finansijskih djelatnosti i osiguranja ( posredovanje u poslovima sa hartijama od vrijednosti i robnim ugovorima, djelatnost upravljanja fondovima, djelatnosti finansijskih holding društava, djelatnost zastupnika i posrednika u osiguranju, i sl.) te
  • oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, inženjerske djelatnosti i sa njima povezano tehničko savjetovanje i sl),

rangirana na sedmo, osmo i deveto mjesto rang liste zaposlenosti po djelatnosti, za razliku od republičkog nivoa gdje navedene djelatnosti nisu sadržane u prvih deset djelatnosti po broju zaposlenih. Ovaj podatak potvrđuje da je grad  prepoznat kao glavni administrativni, privredni, informaciono-tehnološki, finansijski i obrazovni centar Republike Srpske.

Stopa zaposlenosti kao odnos broja zaposlenih i broja stanovnika, na području Grada na kraju 2021. godine iznosila je 40,3% što je za 1% više u odnosu na 2020. godinu.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS u 2021. godini je evidentiranih nezaposlenih, kao aktivne ponude radne snage, bilo 6.326 što je za 25% ili apsolutno za 2.124 nezaposlenih manje nego u 2020. godini.

Stopa nezaposlenosti kao odnos aktivne ponude radne snage i zbira nezaposlenih i zaposlenih, na području Grada na kraju 2021. godine je iznosila 7,8% odnosno zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti, za 2,6% u odnosu na 2020. godinu.

U Gradu broj penzionera ne odstupa mnogo iz godine u godinu, a u 2021. je iznosio 40.961.

Odnos između broja penzionera i broja zaposlenih ukazuje na zabrinjavajući podatak, a to je da je  u prosjeku 55 penzionera raspoređeno na 100 zaposlenih.

Ako ovome dodamo demografske podatke o prirodnom priraštaju u Gradu u smislu da je u 2020. godini prirodni priraštaj, kao razlika između rođenih i umrlih, je bio negativan i iznosio je -411, a u 2021. je dodatno negativno porastao gotovo za 100% tj. iznosio na -811, jasno je struktura stanovništva nije ohrabrujuća.

Broj zaposlenih u gradu

Pogledaj

Uporedni pokazatelji zaposlenosti

Pogledaj

Samostalno preduzetništvo

Prema jedinstvenom registru preduzetnika Gradske uprave, broj aktivnih preduzetničkih radnji na području Grada je na dan 31.12.2021. godine iznosio 4.875 što je za 9,0% ili za 405 preduzetničkih radnji više odnosu na 31.12.2020. godine.

Prema strukturi djelatnosti u 2021. godini, aktivnih samostalnih preduzetnika najviše je poslovalo u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila 23,1%, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluženja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 17%, ostale uslužne djelatnosti 13% i djelatnosti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti 11%.

Takođe treba naglasiti da se u 2021. godini značajno povećao broj novoregistrovanih preduzetničkih radnji u odnosu na 2020. godinu.

Tako, u 2020. godini radnje je registrovalo 599 preduzetnika dok je u 2021. broj novoregistrovanih radnji porastao na 881 što je povećanje za 47%.

Najveće apsolutno povećanje broja novoregistrovanih radnji je ostvareno u oblasti informacija i komunikacija (131 radnja) i stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (95 radnji)  koje dominiraju i u strukturi djelatnosti. Ohrabrujuća je i činjenica da neto povećanje broja aktivnih novoregistrovanih samostalnih preduzetnika raste odnosno da se povećava pozitivna razlika između novoregistrovanih i odjavljenih samostalnih preduzetnika u toku kalendarske godine.

Tako, neto povećanje broja novoregistrovanih samostalnih preduzetnika je u 2020. godini iznosilo 161, a u 2021. je iznosilo 398 što je za 247% ili za 237 samostalnih preduzetničkih radnji više nego u 2020. godini.

Samostalni preduzetnici - stanje

Pogledaj

Ostvarene investicije

Pogledaj

Investicije

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske o realizovanim investicijama prema djelatnosti investitora koji su registrovani na teritoriji Grada  u 2021. godini došlo je do smanjenja investicionih aktivnosti. Vrijednost ukupnih investicija iznosila je 828.548.000 KM i za 18% je manja u odnosu na 2020. godinu.

Ovaj trend je zabilježen i na nivou Republike Srpske gdje je takođe došlo do pada investicionih aktivnosti za 7% u odnosu na 2020. godinu. Takođe, učešće investicija prema djelatnosti investitora koji su registrovani na teritoriji Grada u ukupnim investicijama Republike Srpske u 2021. godini  je takođe opalo u odnosu na 2020. godinu i iznosilo je 45% što je za 6% manje u odnosu na 2020. godinu.

Što se tiče novih investicijonih ulaganja koja su realizovana isključivo u Gradu, pokazatelji su pozitivni jer je evidentiran rast novih investicionih ulaganja u 2021. godini za 4,9%  u odnosu na 2020. godinu.

Tako, prema karakteru izgradnje, u 2021. godini najviše investicija je bilo u izgradnju novih kapaciteta (51,1%), zatim u rekonstrukciju, modernizaciju, dogradnju i proširenje (40,2%) te u održavanje nivoa postojećih kapaciteta (8,6%) za razliku od 2020. godine u kojoj su dominantna bila ulaganja u rekonstrukciju, modernizaciju, dogradnju i proširenje (54,7%).

Prema tehničkoj strukturi investicija, i u 2020. i u 2021. godini dominiraju ulaganja u građevinske objekte. Tako, u 2021. godini u građevinske objekte uloženo je 52,2% od ukupnih investicija, u mašine, opremu i transportna sredstva 37,3% te u ostala stalna sredstva 10,5%.

Pregled realizovanih investicija

Pogledaj

Tržište rada

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS- filijala Banja Luka, na dan 31.12.2022. godine prosječan broj nezaposlenih lica iznosio je 5.338, od kojih su žene 2.724 ili 51,03%.

Tokom 2022. godine, po osnovu zaposlenja brisano je s evidencije 3.525 lica, dok je u istom periodu evidentirano novoprijavljenih 4.998 lica, koja traže zaposlenje. Poredeći prosječan broj nezaposlenih u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu kada je aktivna ponuda radne snage iznosila 8.523 lica na području grada Banjaluka došlo je do smanjenja nezaposlenih lica za 11,59 %, odosno za 988 lica.

U strukturi ukupnog broja aktivne ponude radne snage, nezaposlenih ženskog pola na kraju 2022. godine bilo je 51%, a muškog 49%.

Posmatrajući kvalifikacionu strukturu aktivne ponude radne snage, najveće učešće od 33% imaju nezaposlena lica tehničari srednje stručne spreme, a zatim slijede nezaposleni kvalifikovani radnici s učešćem od 27% i lica s visokom stručnom spremom (240 ECTS) 16%.

U starosnoj strukturi nezaposlenih lica, najveće učešće imaju nezaposlena lica životne dobi od 50 do 65 godina (42%).

Podaci o radnoj snazi

Pogledaj

Plate i penzije

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, prosječna neto plata zaposlenih na području Grada u 2021. godini iznosila je 1.139 KM  što je za 5% više od prosječne neto plate isplaćene u 2020. godini. U odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu na nivou Republike Srpske, u Gradu Banja Luka ista je u 2021. godini bila veća za 13%.

I na nivou Republike Srpske i na nivou Grada Banje Luke evidentan je kontinuiran rast koji prati stopu inflacije na godišnjem nivou.

Prema podacima Fonda PIO, na kraju 2021. godine na nivou Republike Srpske, bilo je 272.585 penzionera, a prosječna isplaćena penzija za decembar 2021. godine je iznosila 414,25 KM.

Na teritoriji Grada bilo je 40.961 penzionera, što čini 15% ukupnih penzionera u Republici Srpskoj, a prosječna isplaćena penzija za decembar 2021. godine iznosila je 444,51 KM što je za 7% više u odnosu na prosjek Republike Srpske.

Prosječne mjesečne bruto i neto plate

Pogledaj

Ugostiteljstvo i turizam

Prema statističkim podacima, u Banjoj Luci je, u 2021. godini, evidentirano 55.628 dolazaka ili 74,88% više dolazaka nego u 2020. godini kada je ostvareno 31.809 dolaska. U istom periodu je ostvareno 86.294 noćenja što čini 76,38% više noćenja nego u 2020. godini kada je ostvareno 48.924 noćenja. Od ukupnog broja dolazaka, 26.974 ili 48,49% su bili domaći, a 28.654 ili 51,51% su bili strani gosti. Kod broja noćenja, evidentna je još manja procentualna razlika između domaćih i stranih turista u odnosu na broj dolazaka. Strani gosti su u 2021. godini ostvarili 49.148 noćenja ili 56,95%, u odnosu na 37.146 ili 43,05% noćenja domaćih gostiju. Banja Luka je učestvovala sa 18,85% u ukupnim dolascima ostvarenim u Republici Srpskoj i sa 11,53% noćenja, što je čini prvom destinacijom u Republici Srpskoj po broju dolazaka i trećoj po ostvarenim noćenjima (iza Teslića i Pala, tradicionalnih stacionarnih destinacija).

Najveći broj dolazaka stranih turista, za 2021. godinu, zabilježen je iz sljedećih zemalja: Srbije (37,36%), Slovenije (12,99%) i Hrvatske (9,77%) što zajedno čini 60,12% dolazaka stranih turista u Banju Luku i blizu predpandemijskog procenta. Iako je prije pandemije udio gostiju iz zemalja regiona bio veliki u odnosu na ukupan broj stranih gostiju (59,1% u 2019. godini), tokom pandemije udio regionalnih gostiju je bio još veći s obzirom na ograničenje putovanja, zaključavanje pojedinih zemalja van regiona i određenih regionalnih olakšanih kretanja (65% u 2020. godini).

Očekujemo da će u 2022. godini učešće regionalnih gostiju u ukupnoj strukturi biti manje u korist gostiju iz drugih evropskih zemalja, s obzirom na poboljšanu epidemiološku situaciju i bolju pristupačnost destinacije putem jeftinih avio-linija.

U turističkoj ponudi grada, broj ležaja je povećan sa 1.897 ležaja u 2020. godini, na 2.053 ležaja u 2021. godini. Razlog povećanja broja ležaja u 2021. godini je nešto bolja epidemiološka situacija u odnosu na 2020. godinu kao i otvaranje novih smještajnih kapaciteta. Treba imati u vidu da smještajne jedinice u objektima privatnog smještaja u apartmanima i sobama za iznajmljivanje i kućama za odmor nisu u sistemu Zavoda za statistiku Republike Srpske. Pretpostavka je da ovi registrovani smještajni kapaciteti, na području Grada Banja Luka, raspolažu sa dodatnih 450 ležajeva. Smještajni kapaciteti Banje Luke trenutno čine oko 18,83% (10.902) od ukupnog broja ležajeva evidentiranih u Republici Srpskoj.

Banja Luka je, u 2021. godini, ostvarila 42 noćenja po jednom krevetu, te je iskorišćenost smještajnih kapaciteta u Banjoj Luci iznosila svega 11,51%, a u RS 18,8%. Prosječno zadržavanje turista u Banjoj Luci, u 2021. godini, je bilo 1,55 dana (domaćih turista 1,37 i stranih turista 1,71 dana). Takođe, smještajni kapaciteti tipa apartmana, soba za iznajmljivanje i seoskih domaćinstava nisu dio statističkog sistema pa s toga nismo u mogućnosti sagledati obim prometa u ovom segmetu ponude koji je manje stradao.

 Broj dolazaka na području teritorije Grada Banja Luka po mjesecima

MJESEC DOLASCI – 2020 DOLASCI – 2021 Ind.

20/21

Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno D S U
Januar 2.094 2.956 5.050 1.400 1.105 2.505 67 37 50
Februar 2.909 2.922 5.831 1.972 1.111 3.083 67 37 52
Mart 848 796 1.644 1.685 1.284 2.969 137 116 127
April 18 2 20 1.488 1.243 2.731 8267 62150 13655
Maj 290 59 349 2.432 2.000 4.432 839 3390 1270
Jun 1.538 860 2.398 2.148 2.476 4.624 140 288 193
Jul 1.388 729 2.117 1.982 2.845 4.827 143 390 228
Avgust 1.380 921 2.301 1,852 3.479 5.331 134 378 232
Septembar 2.088 1.209 3.297 2.963 3.655 6.618 142 302 201
Oktobar 2.054 1.212 3.266 2.760 3.544 6.304 134 292 193
Novembar 1.296 813 2.109 2.775 2.760 5.535 214 339 262
Decembar 1.761 861 2.622 3.517 3.152 6.669 200 366 254
UKUPNO 17.664 13.340 31.004 26.974 28.654 55.628 130 186 175

Broj noćenja na području teritorije Grada Banja Luka po mjesecima

MJESEC NOĆENJA – 2020 NOĆENJA – 2021 Ind.

20/21

Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno D S U
Januar 2.820 4.767 7.587 2.018 2.925 4.943 72 61 65
Februar 4.177 5.221 9.398 2.616 1.993 4.609 62 37 48
Mart 1.147 1.406 2.553 2.176 2.596 4.772 137 130 133
April 22 6 28 2.059 2.115 4.174 9359 35250 14907
Maj 451 200 651 3.574 3.308 6.882 792 1654 1057
Jun 2.191 1.372 3.563 3.208 4.169 7.377 146 304 207
Jul 2.163 1.269 3.432 2.880 4.631 7.511 133 365 219
Avgust 1.913 1.649 3.562 2.446 5.721 8.167 128 347 229
Septembar 2.910 1.996 4.906 4.115 6.152 10.267 141 308 209
Oktobar 2.810 1.834 4.644 3.644 5.887 9.531 130 321 205
Novembar 1.789 1.407 3.196 3.825 4.392 8.217 214 312 257
Decembar 2.476 1.733 4.209 4.585 5.259 9.844 185 303 234
UKUPNO 24.869 22.860 47.729 37.146 49.148 86.294 146 209 176

Izvor (tabela 2 i 3): Republički zavod za statistiku RS

Iz tabela 1 i 2 je uočljivo da turistički promet u 2021. godini bio u porastu u skladu sa blažim epidemiološkim mjerama u odnosu na 2020. godinu izuzev prva dva mjeseca kada su prije pandemije, u 2020. godini, zabilježeni maksimumi turističkog prometa. Takođe, zabilježen je veći turistički promet u drugoj polovini godine tj. u periodu jesen-zima u skladu sa blažim epidemiološkim mjerama i relaksacijom putovanja. Tako je najviše dolazaka zabilježeno u decembru, a najmanje u januaru dok je najviše noćenja ostvareno u septembru a najmanje u aprilu.  Banja Luka prije pandemije nije imala izraženu sezonalnost u dolascima i noćenjima posjetilaca što je dobro za svaku destinaciju.

Usluge smještaja na području grada Banja Luka pružaju hoteli, moteli, hosteli, prenoćišta, sobe za iznajmljivanje i seoska domaćinstva smještajnog tipa sa ukupno 2.053 registrovanih ležajeva (2021)[1].

Po potrebi, za vrijeme školskih raspusta i vikenda, koriste se smještajni kapaciteti Srednjoškolskog doma, Doma „Rada Vranješević“, kasarne Kozara i Centra „Zaštiti me“ sa oko 700 ležajeva.

Izmjenom Zakona o ugostiteljstvu i Zakona o turizmu olakšan je proces registracije objekata privatnog smještaja u apartmanima i sobama za iznajmljivanje i kućama za odmor. Do kraja 2021. godine, kroz APIF, ukupno su registrovana 247 apartmana, soba za iznajmljivanje, kuća za odmor i objekta za pružanje usluga na selu. Samo sa JU Turističkom organizacijom grada Banja Luka ugovor je sklopio 15 vlasnika apartmana u 2021. godini, a u 2020. godini 20.

Broj registrovanih subjekata u APIF-u prema vrstama smještajnih objekata

Vrsta objekta Ukupan broj registrovanih Broj registrovanih u 2021. godini
Apartman 209 29
Kuća za odmor 13 1
Soba za iznajmljivanje 12 1
Objekat za pružanje ugostiteljskih usluga na selu 13 4
Ukupno 247 35

Izvor: APIF

Sve je veći broj registrovanih smještajnih kapaciteta u privatnim apartmanima i sobama u kojima se nudi oko 600 kreveta. Trenutno je u Banjoj Luci registrovano 16 hostela koji su sve manje traženi s obzirom na sve više kapaciteta tipa apartmana. Hosteli i apartmani su najtraženiji vid smještaja od strane individualnih turista koji posjećuju Banju Luku. Banjolučki hosteli, uglavnom, nude kvalitetan smještaj, sa slabije razvijenim dodatnim sadržajima i uslugama. Izražena je i potreba za auto-kampom, u skladu sa svjetskim standardima, s obzirom da je avanturistički turizam na području grada već afirmisan u evropskim okvirima (rafting i sl.). Jedini registrovani kamp na teritoriji grada Banja Luka je kamp „Vrbas“ na području MZ Rekavice. Kamp u Krupi na Vrbasu zadovoljava većinu uslova, ali još uvijek nije registrovan.

[1] Ukupni broj registrovanih ležaja se ne odnosi na objekte tipa apartmani, sobe za iznajljivanje, kuće za odmor i objekti za pružanje usluga na selu.

Pregledi kretanja

Demografska slika

Pogledaj

Spoljnotrgovinska razmjena

Pogledaj

Osnovni finansijski pokazatelji

Pogledaj

Osnovni ekonomski pokazatelji

Pogledaj

Ažurirano: februar – septembar 2023. godine