Životna sredina

Home / Građani / Životna sredina

Grad Banja Luka nastavlja tendenciju zaštite životne sredine na svom području, kao i tendenciju uvođenja novih aktivnosti iz ove oblasti. Na 41. sjednici Skupštine Grada održanoj 29.12.2015. godine usvojen je novi Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) za grad Banju Luku, i to za period 2016-2021. godina. Značaj izrade LEAP-a manifestuje se kroz omogućavanje definisanijeg i djelotvornijeg upravljanja u oblasti životne sredine u lokalnoj zajednici. Novi šestogodišnji plan je obradio 12 oblasti dajući smjernice za napredak jedinice lokalne samouprave sa različitih aspekata zaštite životne sredine.

Zaštita prirode na području grada je segment životne sredine kojim smo se više počeli baviti u proteklom periodu. Skupština grada Banja Luka je na 5. sjednici održanoj 26. i 27.12.2016. godine usvojila Lokalni plan zaštite prirode za grad Banja Luku. Ovaj plan obuhvata stanje i obilježja prirode na području grada, prirodne resurse, faktore ugrožavanja, zaštićena područja, očuvanje biološke, geološke i pejzažne raznovrsnosti, zaštićena prirodna dobra, ekološki značajna područja, ekološke koridore i mreže, a sadrži i akcione plnove za planiranje i organizaciju zaštite prirode. Ciljevi izrade ovog plana su jačanje kapaciteta sistema zaštite prirode na nivou lokalne zajednice, povećanje efikasnosti zaštite prirode i zaštite životne sredine, smanjenje pritisaka na prirodu  i podsticanje održivog korištenja prirodnih dobara, te povećanje znanja i dostupnost podataka o prirodi i prirodnim vrijednostima na području grada. I dalje će se nastaviti sa mjerenjem aeroalergenog polena, pa će na internet stranici Grada biti u funkciji „polenski semafor“, putem kojeg će građani moći pratiti aeropalinološki izvještaj, kao i prognoze za koncentracije 23 vrste trava u periodu od marta do oktobra.

Skupština Grada je na 5. sjednici održanoj 26. i 27.12.2016. godine donijela Odluku o proglašenju zaštićenog područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa-kategorija VI – objekti oblikovane prirode, pod nazivom Spomenik parkovske arhitekture „Univerzitetski grad“.

Svake godine, 22. septembra – Grad obilježava „Dan bez automobila“, kada se obustavom saobraćaja na nekoliko časova u gradu skreće pažnja građanima da korištenje automobila svedu na najmanju moguću mjeru. Mjerenjem aerozagađenja kada je saobraćaj aktivan i kada je zaustavljen, dobijamo jasne rezultate kao i poruku: čistiji vazduh u satima bez automobila!

I dalje se u kontinuitetu prate aerozagađenje i buka na području grada. Pokretne ekološke laboratorije za mjerenje aerozagađenja nalaze se na tri lokacije u gradu, i to: Centar-kod Pošte, naselje Borik-kod „Toplane“ i naselje Paprikovac-kod „Elektroprenosa“. Izmjerene vrijednosti koncentracija sumpor-dioksida, ugljen-monoksida, azotnih oksida, olova, benzena, prizemnog ozona, arsena, kadmija, nikla, benzo(a)pirena i lebdećih čestica na sv tri lokacije većim dijelom godine pripadaju prvoj kategoriji kvaliteta vazduha. Prva kategorija, prema Zakonu o zaštiti vazduha, podrazumijeva vazduh koji je čist ili neznatno zagađen, odnosno vazduh u kojem nisu prekoračene granične vrijednosti nivoa ni za jednu zagađujuću materiju. Dugogodišnjim praćenjem rasta i pada koncentracija zagađivača u vazduhu došlo se do spoznaje da je grijna sezona period kada je lošiji kvalitet vazduha.

Podizanjem svijesti građana o izboru energenta za loženje nastojaće se, između ostalog, popraviti slika kvaliteta vazduha u zimskim mjesecima. S tom namjerom urađen je promotivni video spot, kojim se želi upozoriti građane da pravilan izbor energenta za grejnu sezonu utiče na kvalitet vazduha u gradu, i da je moguće postići i čist vazduh i tople domove.

Buka se i dalje mjeri svaki mjesec na pet lokacija u gradu, i to: naselje Borik – raskrsnica ul. Gavre Vučković i Vojvode Radomira Putnika; naselje Obilićevo – ul. Cara Lazara i Bulevar vojvode Stepe Stepanovića; Kružni tok- raskrsnica ul. Krajiških brigada, Karađorđeve i Bulevara cara Dušana; Raskrsnica na Bulevaru – ul. Kralja Petra Prvog Karađorđevića i Bulevar cara Dušana; naselje Rosulje-raskrsnica ul. Krajiških brigada i Trive Amelice, takođe je urađena mapa buke na lokaciji Hirurgija.

Zelenilo i parkovi

Banja Luka je poznata kao grad zelenila – ima 22.000 stabala drveća zasađenih u alejama, parkovima i naseljima, koje je u obavezi da održava Grad. Tu je i 150 hektara travnjaka, 40 kilometara zelene ograde, 31.000 komada ukrasnog grmlja i 5.000 komada ruža, te veliki broj sezonskog cvijeća.

Zbog problema propadanja starih dvroreda uzrokovanih zagađenjem i fizikim oštećenjem, Zavod za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske izradio je Studiju analiza zdravstvenog stanja stabala sa mjerama sanacije.

Planom sanacije drvoreda predviđeno je da se uklone suva i stabla lošeg zdravstvenog stanja, uradi detaljna stručna rezidba krošanja svih stabala, da se saniraju rezovi i oštećenja od lomova i drugih mehaničkih oštećenja, zatim pripremi redovna hemijska zaštita svih stabala, popuna drvoreda pojedinačno ili u nizovima, formiranje novih nizova drvoreda, ugradnja sistema za zalijevanje, prihranjivanje, provjetravanje i montažu vertikalnih štitnika. Primjenjujući preporuke iz Studije, unesene su i nove vrste: kuglaste forme jasena, javor, japanske trešnje i drugih vrsta, a po preporuci stručnjaka, gotovo da je napuštena sadnja kestena, katalpe i nekih vrsta javora.

Danas se zelene površine održavaju prema urađenom programu održavanja za svaku godinu, kojim je predviđeno da se travnjaci u parkovima i u užem dijelu grada kose sedam do 15 puta godišnje, zelene trake uz saobraćajnice najmanje četiri do sedam puta godišnje, a travnjaci u naseljima dva do četiri puta.
Osim košnje, vrši se i rekonstrukcija, djelimična ili potpuna, uništenih travnjaka. Redovno orezivanje žive ograde i grmlja podrazumijeva najmanje dva puta godišnje orezivanje i zanavljanje oštećenih mjesta. Godišnje se zasadi oko 2.000 stabala.

Dva najznačajnija parka u gradu su park „Petar Kočić“ i park „Mladen Stojanović“.

Vodotokovi

Glavni vodotok Banje Luke je Vrbas. Sa svojom karakterističnom bojom i pejzažima koje stvara na svom putu od Zec planine do rijeke Save, jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini. Dijeli grad na dva dijela. Na području grada u Vrbas se ulijevaju pritoke: Vrbanja, Suturlija, Crkvena, Švrakava, Rekavica, i dr.
Južno od Banje Luke, Vrbas je stvorio fantastičan kanjon u kojem se nalazi niz prirodnih rijetkosti. Brzaci, slapovi, bukovi, plaže, okolne stijene, te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta čine ovaj predio posebnim.

Vrbas karakterišu rijetke i plemenite vrste ribe iz porodice salmonida, kao što su potočna pastrmka, lipljen i mladica, što govori o izuzetno kvalitetnoj vodi i specifičnosti ribljeg fonda. Vrbas je rijeka na kojoj se održavaju mnoge manifestacije i sportska takmičenja. Posebnu atrakciju predstavljaju sportovi na vodi za koje ova rijeka pruža izvrsne uslove. Specifičnost ove rijeke predstavlja i čamac dajak koji je dobio ime po motki koja služi za guranje čamca.
Posljednih nekoliko godina daleko više je posvećena pažnja na uređenju i održavanju vodotoka na području grada, posebno rijeke Vrbas, njenih pritoka, te većeg broja regulisanih i neregulisanih potoka. Da bi Vrbas sačuvao svoju ljepotu i čistoću tokom cijele godine redovno se vrše određene aktivnosti na uređenju sa posebnim akcentom u ljetnom periodu da bi obale i korito rijeke bile bezbjednije za kupanje, šetanje, razne oblike rekreacije, a posebno i za određivanje raznih manifestacije.

Lokalni ekološki akcioni plan

Plan

Pogledaj

Izvještaj

Pogledaj

Inventarizacija i evaluacija biljnih, životinjskih, šumskih i vodnih genetičkih resursa na području Grada Banja Luka-faza I

Informacija

Pogledaj

Brošura

Pogledaj

Pano

Pogledaj